Aktuelno

Fototipovi kože i načini zaštite od sunca

Različiti tipovi kože drugačije reaguju na sunčeve zrake. Zato je važno da znate kojoj podgrupi vaša koža pripada, kako bi se na najadekvatniji način zaštitili. To što neka koža bolje podnosi sunce, nikako ne znači da beskonačno može da se izlaže sunčevim zracima, a posebno ne znači da sme da bude bez adekvatne zaštite.

Ficpatrikova skala

Iako na svetu postoji mnogo naroda i različitih rasa, najprecizniju skalu za fototipove kože je predstavio američki dermatolog Tomas Ficpatrik 1975. Ficpatrikova skala predstavlja numeričku klasifikaciju tipova kože. Na osnovu jednostavnog testa, svaka koža se može klasifikovati u jednu od šest kategorija. Procena fototipa po Ficpatriku inicijalno je služila za određivanje doze fototerapije, a danas nam je značajan pokazatelj ponašanja određenog tipa kože na sunčevim zracima. Poseban značaj ova skala je dobila u kozmetskoj dermatologiji, gde je od presudne važnosti za procenu adekvatnih dermatokozmetskih procedura.

Kako da znam kom fototipu pripada moja koža?

Fototip I je ekstremno osetljiva svetla koža , najčešće sa pegama i crvenkastom kosom, ona  je izrazito osetljiva na dejstvo sunčevih zraka i jako brzo i uvek gori. Boja ove kože pre izlaganja suncu je boja slonovače. Najčešća boja očiju je plava, svetlo siva ili braon. Prirodna boja kose crvena ili svetlo plava.Njena prirodna zaštita iznosi između pet i deset minuta i sve preko toga dovodi do opekotina i oštećenja.

Fototip II je osetljiva svetla koža sa svetlom, najčešće plavom kosom. Boja kože pre izlaganja suncu je svetla i bledikasta. Boja očiju je plava, siva ili zelena. Prirodno zaštita ovog tipa kože je između deset i dvadeset minuta.Ovaj tip kože lako gori i minimalno crni.

Fototip III Karakteriše se osetljivom, umereno svetlom kožom sa tamnom ili tamnoplavom bojom kose i svetlo braon. Boja očiju je kestenjasta ili svetlo braon. Pre izlaganja suncu boja ove kože je bež, sa zlatkastim podtonovima, gde retko dolazi do pojave opekotina, ali su moguće. Kada pocrni boja ove kože je medna ili maslinasta. Njena prirodna zaštita je između dvadeset i trideset minuta.

Fototip IV je manje osetljiva, tamnija kosa i koža, kod koje gotovo nikada ne dolazi do opekotina. Pre izlaganja suncu boja ove kože je maslinasta, do svetlo braon. Boja očiju je tamno braon. Ona može da izdrži na suncu maksimalno do četrdeset minuta bez pojave značajnih oštećenja. Lako i uniformno crni.

Fototip V je braonkasta koža pre izlaganja suncu i tamna kosa i tamno braon ili crne oči. Retko gori i može da provede do pedeset minuta na suncu, bez vidljivih oštećenja.

Fototip VI  je crna koža, kosa i oči. Retko gori, ali maksimalno može da provede do sat vremena na suncu, bez značajnih oštećenja.

U našoj populaciji, najčešći fototipovi kože su III i IV, ne treba zaboraviti da je dečja koža, iako se nakon puberteta može svrstati u određene fototipove, posebno osetljiva i o njoj treba povesti dodatno računa!

Dečja koža je najosetljivija  i maksimalni period koji dete bez zaštite može da bude izloženo suncu je pet minuta, to je prirodna zaštita kože. Sve preko toga može da izazove oštećenja kože, opekotine, ali  i dugoročne ozbiljne posledice.

Sve što treba da znate o zaštiti kože od sunca

Mnogobrojne studije su pokazale da redovnom i pravilnom UV zaštitom, možemo značajno usporiti proces starenja kože, ali isto tako i poboljšati kvalitet i korigovati neke minimalne promene na koži koje su nastale kao posledica prekomernog izlaganja sunčevim zracima.

Proizvodi za zaštitu od sunca su danas najefikasniji proizvod za prevenciju i usporavanje znakova starenja kože, ali i očuvanja njenog celokupnog zdravog i lepog izgleda. Upravo zato su oni danas sastavni deo ne samo ciljanih linija za borbu protiv sunca, već i glavni sastojak osnovnih preparata za negu, ali i dekorativu.

SPF faktori

Evropska komisija uvela je direktivu o jedinstvenom sistemu raspoznavanja faktora zaštite od sunca, gde je sve što ima SPF manje od 10 zapravo nizak stepen zaštite, između 15 i 25 SPF je umeren stepen zaštite, dok je između 30 i 50 SPF visok stepen, a sve preko 50 SPF, izuzetno visok stepen zaštite. Ne treba zaboraviti da SPF znači samo UVB zaštitu, pa je važno da vaša krema sadrži i UVA zaštitu. Pored toga određene linije krema pružaju zaštitu i od infracrvenog zračenja, ali i vidljivog spektra.

Pravilna aplikacija je pola zaštite

Kada nanosimo proizvod, prvo je važno da pogledmo rok trajanja. U našem regionu i dalje postoji navika korišćenja solarne zaštite desetak dana godišnje, kada se nakon toga zalihe krema skladište do naredne sezone. Zapamtite da je rok važenja vaše kreme protiv sunca maksimalno dvanest meseci.

Nemojte štedeti na količini nanete kreme. Važno je da svaki dao tela koji je izložen suncu bude adekvatno zaštićen. Najbolje je naneti kremu pola sata pre izlaska napolje, a potom dodavati nakon svaka dva sata. Ukoliko ste se u međuvremenu kupali, znojili važno je da odmah nakon sušenja kože nanesete novi sloj kreme.

Vrste UV filtera

UV filteri koji se koriste u proizvodima za zaštitu od sunca mogu biti neorganski ili mineralni,  a najčešće se koriste titanijum dioksid i cink oksid i sintetički ili biotehnološki. Danas velike farmaceutske kompanije sve više rade na novim formulama koje će pružiti adekvatnu zaštitu, ali i prilagoditi se osnovnim potrebama kože. Važno je da ne budu alergijski i da zajedno za zaštitom od sunca pomažu i u tretiranju raznih kožnih stanja. Zato kada birate kremu za sunce, važno je pored faktora zaštite, obratite pažnju i na svoj tip kože i tako nađete svoj idealni preparat kako za lice, tako i telo.

Pored krema ne treba zaboraviti da u zaštiti od sunca, značajno utiču i garderoba, šeširi i sunčane naočare, koje fizički sprečavaju da štetni zraci dođu direktno u kontakt sa vašom kožom. Hladovina, izbegavanje direktnih zraka samo su neka od pomoćnih sredstava u zaštiti ne samo vaše kože, već i vašeg celokupnog zdravlja.

Uživajte na suncu, ali pametno i zaštićeno i ne zaboravite da koža sve pamti!

Dr Jovana Majstorović, doktorka medicine na završnoj godini specijalizacije iz dermatovenerologije. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2012. godine. Pripravnički staž završila na Vojnomedicinskoj akademiji, nakon čega se godinama bavila sportskom medicinom i ishranom. Ljubav prema koži napokon ispunjava upisom na specijalizaciju 2017. godine koju u narednim mesecima i završava. Članica je Evropskog udruženja dermatovenerologa, kao i Međunarodnog udruženja dermoskopista. Redovno učestvuje na međunarodnim kongresima sa svojim objavljenim radovima. Smatra da je za kvalitetnu, lepu, zdravu i negovanu kožu neophodno raditi i spolja i iz unutra. Upravo koncept holističnog pristupa koži ali i lepoti nudi svojim pacijentima u ordinaciji na Vračaru.

Još sličnih objava

Najnovije

Glavobolja

Aktuelno
Glavobolja je najčešće stanje bola na koje se pacijenti žale. Postoji više vrsta glavobolja, kao i različiti uzroci njihovog nastanka. Glavobolje znatno smanjuju radnu sposobnost, a smatra se da svaki…
Detaljnije
Izbornik